Muzej susjedstva
Trešnjevka

Izgradnja
odozdo

Dragica Končar / Braće Cvijića 18

U dvorištu nekadašnjeg vrtića "Dragica Končar" (danas DV Matije Gupca) na Knežiji 28. travnja 1976. godine otkriveno je spomen-poprsje sudionici Narodnooslobodilačke borbe i narodnoj heroini Dragici Končar. Spomenik je djelo kipara Luje Lozice.


Dječji vrtić "Matija Gubec" izvorno je djelovao zajedno s još tri vrtića: "Braća Kavurić", "Grigor Vitez" i "Dragica Končar" (danas se ti područni objekti nazivaju po adresama na kojima se nalaze). Najnoviji od njih, objekt u ulici Braće Cvijića, izgrađen je 1975. godine i nazvan je po Dragici Končar. Inicijativu za postavljanje spomen-poprsja pokrenuo je radni kolektiv vrtića, a prihvatio predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Trešnjevka Stanko Golik. Izvršno vijeće pozdravilo je inicijativu i donijelo odluku o dodjeli financijskih sredstava te je 25. prosinca 1975. godine potpisan ugovor o realizaciji.


U monografiji objavljenoj povodom 50. obljetnice vrtića, navodi se da je na otkrivanju biste "o heroju Dragici Končar govorio predstavnik SUBNOR-a Dane Popović, a prisustvovali su i članovi obitelji, suborci Dragice Končar, Danica Cazi i najbliži suradnici iz vremena njezina ilegalnog rada. Spomen-poprsje otkrio je Boris Kraljević, predsjednik skupštine općine Trešnjevka."

otkrivanje spomen-poprsja


"Zasluženo stoji i njezino poprsje u ambijentu gdje žive i borave djeca, da je kite cvijećem, da joj se svakodnevno dive, da nikad ne bude zaboravljena," stoji u monografiji.


Za vrijeme života na Trešnjevki, Dragica Končar stanuje u Zlarinskoj ulici. U kolovozu 1937. zapošljava se u tvornici Siemens, gdje radi i njen suprug Rade. Tamo organizira radnike i radnice u borbi za povećanje nadnica i protiv izrabljivanja. Godine 1938. postaje članica KPH, a 1941. članica Rajonskog komiteta KP za Zagreb. Učlanjuje se i u radničko športsko društvo "Metalac", a zatim i u "Savez metalskih radnika".


U jesen 1940. godine postaje plaćena funkcionerka u Ujedinjenim radničkim sindikatima (URS), a kad su oni zabranjeni, obišla je desetak zagrebačkih tvornica radi organiziranja prosvjednih demonstracija. Dana 4. siječnja povela je prosvjedničku kolonu na Kvaternikov trg, i tada ju je policija uhitila po šesti put. Kažnjena je s 30 dana zatvora i izgonom iz Zagreba na 3 godine. Iako prognana u Liku, Dragica se već poslije desetak dana vratila u Zagreb, i pod lažnim imenima od veljače 1941. godine živjela je i radila ilegalno isprva kao članica maksimirskog, a zatim i črnomerečkog rajonskog partijskog komiteta, a naredne godine i kao članica Mjesnog komiteta KPH za Zagreb.


Poslije okupacije, u uvjetima ustaške strahovlade, često je morala mijenjati stanove, no nastavila je izvršavati partijske zadatke. Uhapšena je 15. kolovoza 1942. i ubijena na policiji nekoliko dana kasnije.

bista u dvorištu vrtića

Izvori:

  • Dječji vrtić "Matija Gubec": Put kojim smo prošli (monografija povodom 50 godina rada, 1929.-1979.)
  • Narodni heroji Jugoslavije
  • Partizanke Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi, ur. Saša Ščapec. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, 2013.

Klikni za više informacija o svakoj lokaciji