Muzej susjedstva
Trešnjevka

Izgradnja
odozdo

Društvo "Ciglenica" / Park pravednika među narodima

Omladina društva Ciglenica nastavila je iskazivati nepovjerenje vlastima i nezadovoljstvo stanjem u državi i to svakodnevnim demonstracijama, posebice nakon što je 1939. godine mlađima od 24 godine zabranjeno pravo glasa za Sabor. Nakon što je 25. ožujka 1941. proglašen pakt Kraljevine Jugoslavije s nacističkom Njemačkom, 28. i 29. ožujka omladina Ciglenice organizirala je demonstracije po cijeloj Trešnjevci. U racijama koje su uslijedile građani nisu prijavili ili odali nijednog prosvjednika.

Nastavili su djelovati u skoro svim akcijama Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Međutim, s početkom ustaškog terora, ustaše su organizirali masovno hapšenje i u kratkom razdoblju skoro svi omladinci Ciglenice uhapšeni su, odvedeni u logore ili ubijeni.

Spomenik palim borcima Ciglenice, djelo akademskog kipara Tomislava Ostoje, postavljen je 1972. godine u parku Ciglenica uz dječje igralište, sastojeći se od kompozicije reljefa i spomen-ploče s imenima 60 palih boraca. Prema pojedinim sjećanjima stanovnika Trešnjevke, podizanje spomenika obilježeno je svečanim događanjem s rafalom.

Spomenik palim borcima Ciglenice. Izvor: Crvena Trešnjevka (Zdunić i Žarić, 1982.)

Tomislav Ostoja dat će još jedan obol ovom prostoru, doprinijevši uređenju dječjeg parka.

Postavljanje spomenika 1972. godine zanimljivo je sagledati u kontekstu kako kulture sjećanja na Trešnjevci i socijalističkoj Jugoslaviji tako i u kontekstu njezinog urbanističkog razvoja. Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća u kulturi sjećanja socijalističke Jugoslavije započinju dugotrajna planska izgradnja velikih spomenika te spomeničkih parkova popraćenih omladinskim centrima, a koji su povezivali komemorativnu, edukacijsku, rekreacijsku, sportsku i zabavnu ulogu (Jambrešić Kirin 2004:137), a koje karakterizira naginjanje prema apstrakciji negoli figurativnosti i realističnom prizoru. U ovom razdoblju, primjerice, izgrađen je memorijalni kompleks Kozara (1972.), građen je Memorijalni kompleks Tjentište - Dolina heroja (1968. -1974.) i memorijalni kompleks u Kumrovcu (1963. - 1972.). Pomak autora skulptura prema apstrakciji odražavao je pomak u promišljanju i reprezentaciji naslijeđa Narodnoodlobodilačke borbe i zadatka nastavka socijalističke revolucije. Ostojin Spomenik palim borcima Ciglenice ovo donekle odražava, ne prikazujući realistično pale borce već simboličkim i ikoničkim prikazima predstavljajući fašistički teror, borbu i pobjedu. Postavljen istovremeno kada i spomenik Radi Končaru – sa pričom o pregaračkom radu končarevaca koji "radeći danas, misle na sutra" – Spomenik palim borcima Ciglenice predstavlja izlazak nove kulture sjećanja u javni prostor. Štoviše, ovi spomenici među rijetkim su spomenicima među različitim spomen-obilježjima Trešnjevke, koje najvećim dijelom čine spomen-ploče, a potom i poprsja.

Izvadak iz elaborata Spomenici i spomen obilježja radničkog pokreta i narodne revolucije u Zagrebu (1981) Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu

Postavljanje spomenika treba promatrati i kao dio urbanističko razvoja Trešnjevke u socijalističkoj Jugoslaviji. Urbanistički razvoj četrdesetih i pedesetih godina usmjeren je prvenstveno na industrijske pogone – izgradnjom Končarevog industrijskog kompleksa, izgradnjom proizvodnog kompleksa tvornice Tesla – i popratnom infrastrukturom poput radničkog naselja Rade Končara na Voltinu. Najveći projekt ovog razdoblja jest Tehnički muzej iz 1949. godine. Međutim, ključni problem ovog razdoblja jest nedostatak osnovne urbane infrastrukture. Pedesetih godina na Trešnjevci se grade društveni objekti poput Kina Triglav, Kina Trešnjevka i Narodnog sveučilišta Končar, a potom i sportsko-rekreativni objekti, dok se šezdesetih godina osnivaju škole i vrtići. Upravo od šezdesetih do sredine osamdesetih godina, urbanistički razvoj Trešnjevke obilježava ne samo izgradnja stambenih objekata već i proširenje ulica, izgradnja infrastrukture i uređivanje parkova i zelenih površina. Kao dio ove faze urbanističkog razvoja Trešnjevke (a koju obilježavaju izgradnja Trešnjevačke ljepotice 1969. godine, Omladinskog hotela Sport, urbanističkog razvoja Knežije, Horvata i Srednjaka te interpolacije u tada Ulici Rade Končara od Trešnjevačkog Trga do Remize) uređenje je i Parka Ciglenica Spomenikom palim borcima i uređenjem dječjeg igrališta.

Park Ciglenica 2011. godine preimenovan je u Park pravednika među narodima, "u počast stotinu četirima hrvatskim pravednicima među narodima". [1]

[1] https://www.zagreb.hr/zagreb-od-danas-ima-park-pravednika-medju-narodima/33098

Klikni za više informacija o svakoj lokaciji