Muzej susjedstva
Trešnjevka

Izgradnja
odozdo

Od "Trešnjevačkih mališana" do radničkih udruženja – noviteti u fundusu Muzeja susjedstva Trešnjevka

U želji da vam barem malo uljepšamo i prikratimo dane, dijelimo danas s vama neke od fotografija, predmeta i priča o kvartu koje smo zabilježili tijekom zadnjeg javnog prikupljanja građe za fundus Muzeja susjedstva Trešnjevka.

Krećemo s najmlađima! Jeste li znali da je najstariji hrvatski dječji zbor, "Zagrebački mališani", svoje djelovanje započeo na Trešnjevci pod nazivom "Trešnjevački klinci"? Osnovao ga je 1979. glazbeni pedagog Zlatko Kubik koji je bio voditelj i dirigent zbora od osnutka do smrti 2013. godine. "Trešnjevački klinci" su nekoliko mjeseci nakon osnutka postali "Trešnjevački mališani”, a 1989. godine preimenovani su pak u "Zagrebačke mališane", ime pod kojim djeluju i danas. Fotografija prikazuju uniforme Trešnjevačkih mališana (s plavim prslukom), a fundusu muzeja susjedstva priložila ih je Martina Vazdar.

Osim u pjevanju, najmlađi Trešnjevčani i Trešnjevčanke isticali su se i u biciklizmu. Na fotografijama možete vidjeti popularne dječje utrke koje su se 70-ih godina održavale ponedjeljkom na stadionu u Kranjčevićevoj ulici. Autor fotografija je Bogdan Štefanić, a fundusu ih je priložio Eduard Štefanić. Osim dječjih utrka gospodin Štefanić dokumentirao je i prvenstvo Jugoslavije 1975. te Memorijal M. Ostojića, održan iste godine. Biciklistička natjecanja u Zagrebu se održavaju još od devedesetih godina 19. stoljeća, a biciklistički klub Zagreb osnovan je 1904. godine pod imenom “Zagrebački koturaški klub ORAO”.

Nakon Drugog svjetskog rata spajanjem četiriju fiskulturnih društava nastaje Sportsko društvo Zagreb, u okviru kojega će otada pa do danas djelovati i biciklistički klub Zagreb. Biciklistička staza se 1955. godine gradi u Kranjčevićevoj ulici koja je otada dom BK Zagreba. Veliki uspon klub doživljava nakon što je 1971. godine radna organizacija "Metalia Commerce" postala glavni sponzor kluba. Tijekom toga desetljeća BK Zagreb redovito osvaja druga mjesta na momčadskim prvenstvima Jugoslavije, odmah iza nedohvatljivog slovenskog ROG-a. Jedan od najuspješnijih biciklista koje je klub dao u to vrijeme bio je Eugen Pleško koji je godinama bio najbolji sprinter u Jugoslaviji, a nastupio je i na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine. Iako je nakon 1970-ih uslijedila financijska i rezultatska kriza, klub je sa svojim djelovanjem nastavio sve do danas.

Dječje utrke ponedjeljkom
Memorijal M. Ostojića, 1975.
prvenstvo Jugoslavije 1975.


Iako nije bila namijenjena sportskim aktivnostima, haljina u nastavku proizvedena je u trešnjevačkoj tvornici "Savremena žena" povodom ljetne Univerzijade koja se u Zagrebu održala 1987. godine.  "Savremena žena"  uglavnom  je proizvodila za izvoz, a nalazila se na adresi Lipovečka 1, na križanju s Ozaljskom ulicom (na mjestu današnjeg kasina) sve do 1999. godine kada je otišla u stečaj. Haljinu je fundusu priložila Lovorka Šošić.


Trešnjevka je inače bila jedna od najrazvijenijih industrijaliziranih općina u Jugoslaviji. Veseli nas što smo tijekom prikupljanja fundusa čuli više o životima radnika dviju najvećih trešnjevačkih tvornica, "Končara" i "Tesle". Matej Beluhan nam je donio fotografiju grupe radnika iz tvornice Končar s direktorom firme nastalu potkraj 1960-ih godina. Među fotografiranim radnicima nalazi se i Matejev djed koji je živio nedaleko od tvornice u Zagorskoj ulici.

Zvonimir Veber je pak čitav svoj radni vijek proveo radeći u tvornici Nikola Tesla. Osim rada za Teslu ga je vezalo i slobodno vrijeme – kao pasionirani fotograf (koji je i dokumentirao kroz formu umjetničke fotografije i promjene u urbanom tkivu kvarta) i planinar svoje je hobije razvijao u Teslinim sekcijama. Onu za umjetničku fotografiju vodili su među ostalima i Marija Braut i Petar Dabac, a u onoj planinarskoj još je uvijek aktivan. Sportske i umjetničke sekcije danas polagano izumiru, a gospodin Veber podsjetio nas je na vrijeme u kojem su organizacije poput Tesle organizirale izložbe i tiskale zbornike s amaterskim umjetničkim djelima svojih radnika. Ovo su neke od fotografija na koje je osobito ponosan:

Prikupljanje građe za fundus prisiljeni smo momentalno staviti na čekanje, no uvijek smo otvoreni za digitalne doprinose. Slobodno nam pišite na blok@blok.hr.

Thank you! Your submission has been received!
Oops! Something went wrong while submitting the form.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost BLOK-a.