Fotografije spomenika palim borcima društva Ciglenica, rad akademskog kipara Tomislava Ostoje. Spomenik se sastoji od reljefa i spomen ploče s popisom imena 65 palih boraca. Postavljen je 1972. godine u parku Ciglenica (danas Parku pravednika među narodima) na uglu Selske ceste i Zagorske ulice. 30. prosinca 1920. godine Vlada kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je dekretom (tzv. Obznana) zabranila djelovanje KPJ. Između 1930. i 1940. godine KPJ osniva legalne organizacije koje će širiti komunističke ideje, a jedna od takvih je društvo Ciglenica s Trešnjevke (1938.). Društvo se sastojalo od različitih sekcija za društvena i komunalna pitanja i imalo je izrazito aktivnu progresivnu omladinsku sekciju. 28. i 29. ožujka 1941. godine, svega nekoliko dana nakon fašističke okupacije Jugoslavije, omladina Ciglenice organizirala je demonstracije po cijeloj Trešnjevki. Nakon ustaških racija nastavljaju djelovati unutar SKOJ-a. U kasnijim masovnim hapšenjima gotovo su svi omladinci odvedeni u logore ili ubijeni. Spomenik palim borcima Ciglenice i spomenik Rade Končaru u krugu tvornice na Fallerovom šetalištu 22 ubrajaju se među rijetke spomenike na Trešnjevki, gdje su se važne lokacije, događanja i osobe uglavnom komemorirale spomen-pločama i poprsjima. Fotografije su dio albuma sa spomen obilježjima i spomenicima revolucionarne tematike u Gradu Zagrebu. Sadržaj je razvrstan prema općinama, a izostanak nekih općina sugerira da su postojali još jedan ili dva albuma koji su zajedno činili cjelinu. Album je vjerojatno nastao 70-ih kao institucionalni poklon nekoj delegaciji ili funkcioneru.
