Fotografije spomen ploče postavljene na pročelje kuće u Tratinskoj ulici 23 u kojoj je živio i radio narodni heroj Joža Vlahović. Ploču su 27. 7. 1949. postavili rajonski komitet KPH i Savez boraca NOR-a V. rajona. Kuća je srušena oko 2000. godine, a 2002. godine na nogostupu je postavljen Kamen spoticanja njemu u čast. Joža Vlahović rođen je 3. ožujka 1916. godina u Zagrebu. Odrastao je na Trešnjevki u siromašnoj radničkoj obitelji, školovao se za metalskog radnika i već je kao šegrt pristupio radničkom pokretu. 1933. godine, kad je imao 17 godina, postao je članom KPJ. Sudjeluje u štrajkovima i demonstracijama zbog čega je često hapšen. 1935. godine postao je član Mjesnog komiteta SKOJ-a i član Mjesnog komiteta KPH za Zagreb. U proljeće 1937. odlazi na odsluženje vojnog roka u Novi Sad, gdje upoznaje Radu Končara s kojim vodi marksistički kružok. 1938. vraća se u Zagreb i zapošljava u tvornici Siemens. 1939. godine postao je član, a potom i sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku te član CK KPH. Posebno se iskazao u radu s omladinom, ističući se sposobnošću da organizira masovne štrajkove, demonstracije i ulične borbe. Na Prvi maj 1940. godine organizirao je demonstracije na Trešnjevki koje su prerasle u masovno iskazivanje nezadovoljstva protiv vlasti. Kad je policija došla u tvornicu Siemens uhapsiti Radu Končara, Vlahović je organizirao radnike, protjerao ih iz pogona te omogućio Končaru bijeg i prelazak u ilegalu. Krajem 1940. godine na VI. zemaljskoj konferenciji SKOJ-a postao je član CK SKOJ-a. Nakon fašističke okupacije Jugoslavije okuplja progresivne omladince i formira diverzantske grupe u Zagrebu. Po direktivi Partije odaziva se u vojsku gdje radi na okupljanju antifašistički orijentiranih domobrana i nabavlja oružje za akcije ilegalaca. Poslije kratkog vremena dezertira i nastavlja s ilegalnim radom u Zagrebu. 22. kolovoza 1941. godine, nakon dojave doušnika, hapse ga ustaše. Strijeljan je nakon zvjerskog mučenja 8. rujna 1941. na Dotrščini. Revolucionarno djelovanje Jože Vlahovića trajno je obilježilo Trešnjevku. Njemu u spomen postavljena je i ploča na pročelju kuće u kojoj je živio i radio u Novoj cesti 21 te poprsje ispred nekadašnjeg Narodnog doma Joža Vlahović u Novoj cesti 40a. Fotografije su dio albuma sa spomen obilježjima i spomenicima revolucionarne tematike u Gradu Zagrebu. Sadržaj je razvrstan prema općinama, a izostanak nekih općina sugerira da su postojali još jedan ili dva albuma koji su zajedno činili cjelinu. Album je vjerojatno nastao 70-ih kao institucionalni poklon nekoj delegaciji ili funkcioneru.
