Publikacija se može naručiti slanjem maila na blok@blok.hr.
Biblioteka MST spaja pisanu riječ — književnost, esejistiku i njihove hibride — s vizualnom umjetnošću, a nadovezuje se na višegodišnje kulturno-umjetničke programe realizirane u okviru Muzeja susjedstva Trešnjevka, izvaninstitucionalne inicijative izgradnje drugačijeg, društveno angažiranog i u lokalnoj zajednici utemeljenog muzeja. U skladu s takvim konceptom, umjesto umjetničke knjige zamišljene kao luksuzni objekt, donosimo pristupačna izdanja koja će na čitanje i gledanje pozivati široki krug publike. Kako bi sadržaj bio dostupan i van našeg jezičnog kruga, biblioteka je dvojezična, a prijevod prvog izdanja potpisuje Brian Daniel Willems. Idejno oblikovanje biblioteke i dizajn prvog izdanja, u kojima se odražava minuciozna briga za svaku estetsku odluku, ali i za široku prijemčivost završnog proizvoda, potpisuju naši stalni suradnici na MST-u Zoran Đukić i Hrvoje Živčić.
Knjiga "Divlji rast" kao prvo izdanje vuče korijenje iz teksta "Teraformiranje kvarta" koji je Luka Bekavac početkom 2022. godine objavio na portalu Kulturpunkt u okviru njihova temata posvećena biljnom svijetu. Žanrovski teško odrediv, bavio se online izložbom kojom je Ana Kuzmanić na web-stranici MST-a predstavila prvu fazu svojega istraživanja samonikle trešnjevačke flore. Bila je tada na polovici dvogodišnjeg procesa u kojem je na zapuštenim parcelama, odgođenim gradilištima, uz prugu i među asfaltom pronašla preko sto različitih vrsta samoniklog bilja. Dio spada u kategoriju takozvanih autohtonih vrsta, no većina se smatra invazivnim ili stranim. Na izložbi u Novoj BAZI krajem 2022. predstavila je novu seriju kolaža u kojima preklapa herbarijske prikaze biljaka izraslih na parceli nekadašnje svilane u Adžijinoj ulici, dokumentarne fotografije snimljene na istoj lokaciji netom nakon rušenja ostataka tvornice, i izabrane artefakte iz virtualnog fundusa Muzeja susjedstva. U kolažima, ali i ostalim detaljima postava izložbe, postalo je teško odredivo što je čemu pozadina, perspektiva se distorzirala s one ljudske na biljnu i šire-vremensku. Ciklusi su prestali biti jedan život, jedan događaj, jedno stoljeće, već dugo trajanje biljnoga svijeta kojemu možda i nije moguće odrediti početak i kraj. Živjeće ovaj korov — tako je to riječima sažeo Luka Bekavac u svojem "Divljem rastu", nastalom ovoga puta na poziv BLOK-a, svojevrsnom nastavku "Teraformiranja kvarta" koji istrazi podvrgava i samo ponovno otvaranje "Divljeg rasta", novu fazu kako Aninih kolaža tako i vlastitog teksta. Triptih tekstova "Najduža igra", "Šalabahteri, stare bilježnice" i "Uputa o postupku" koji čine "Divlji rast" detektivska su priča, a istovremeno i studija o kolažiranju prostora i vremena, srasla s kolažima Ane Kuzmanić na način da je teško odredivo što je čemu prethodilo:
Prije nego što uopće shvatim što je točno na isječenoj fotografiji – npr. obitelj Vidmar prelomljena ostacima konopljuše, izgradnja Društvenog doma Prečko izmiješana s indijskom jagodom, izgradnja Papagajki prekinuta lanilistom – pomislim: “to je moj život”, to je bio moj život, jer je tijelo prepoznalo tu teksturu, to zrno, te intenzitete boje (dominantnije nego u prvom postavu). Nisam bio tamo, ali sjećam se svega: dvorišta zarasla u korov; zidovi od čađave cigle; zapuštena igrališta; duboke sjene vlažnih podruma; neon i aluminij lokalnih birtija; zidine tvornica; tuđa tijela (ljudi i životinje) u igri, radu, borbi, počinku; blatne rijeke kao komunalni prostori; otvoreni prozori tuđih stanova; lepet opranog rublja na zajedničkim krovnim terasama; prazne parcele kao egzotična, tužna prerija; novogradnje kao pogrešne slike, loše vijesti. Sve to mogu napipati na sebi, kao tkiva koja su ostala prepletena sa mnom, makar danas bila odsutna ili mrtva: još uvijek žive tu negdje, u tragovima, u sjećanju tijela na taj periodni sustav koji smo dijelili. (L.B.)
Ana Kutleša
prijevod: Brian Daniel Willems
lektura: Jana Pamuković (hrvatski), Jelena Primorac (engleski)
prijevod legendi uz kolaže: Dunja Bakić
Izdavanje knjige "Divlji rast" i biblioteku MST financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu i civilno društvo. Godišnji program BLOK-a u 2024. podržava Zaklada "Kultura nova".