19/02/2024
S veseljem predstavljamo prvo izdanje u BLOK-ovoj novopokrenutoj dvojezičnoj biblioteci, knjigu "Divlji rast" Ane Kuzmanić i Luke Bekavca. Biblioteka MST spaja pisanu riječ — književnost, esejistiku i njihove hibride — s vizualnom umjetnošću, a nadovezuje se na višegodišnje kulturno-umjetničke programe realizirane u okviru Muzeja susjedstva Trešnjevka.
promocija:
ponedjeljak 19. veljače 2024. u 19 sati
Nova BAZA, Nova cesta 66
na promociji sudjeluju: autori Luka Bekavac i Ana Kuzmanić, dizajneri Hrvoje Živčić i Zoran Đukić, novinarka i urednica na portalu Kulturpunkt Hana Sirovica te urednica biblioteke Ana Kutleša
U skladu s konceptom MST-a kao društveno-angažiranog muzeja koji izrasta iz lokalne zajednice, umjesto umjetničke knjige zamišljene kao luksuzni objekt, donosimo pristupačna izdanja koja će na čitanje i gledanje pozivati široki krug publike. Kako bi sadržaj bio dostupan i van našeg jezičnog kruga, biblioteka je dvojezična, a prijevod prvog izdanja potpisuje Brian Daniel Willems. Idejno oblikovanje biblioteke i dizajn prvog izdanja, u kojima se odražava minuciozna briga za svaku estetsku odluku, ali i za široku prijemčivost završnog proizvoda, potpisuju naši stalni suradnici na MST-u Zoran Đukić i Hrvoje Živčić.
Knjiga "Divlji rast" kao prvo izdanje vuče korijenje iz teksta "Teraformiranje kvarta" koji je Luka Bekavac početkom 2022. godine objavio na portalu Kulturpunkt u okviru njihova temata posvećena biljnom svijetu. Žanrovski teško odrediv, bavio se online izložbom kojom je Ana Kuzmanić na web-stranici MST-a predstavila prvu fazu svojega istraživanja samonikle trešnjevačke flore. Bila je tada na polovici dvogodišnjeg procesa u kojem je na zapuštenim parcelama, odgođenim gradilištima, uz prugu i među asfaltom pronašla preko sto različitih vrsta samoniklog bilja. Dio spada u kategoriju takozvanih autohtonih vrsta, no većina se smatra invazivnim ili stranim. Na izložbi u Novoj BAZI krajem 2022. predstavila je novu seriju kolaža u kojima preklapa herbarijske prikaze biljaka izraslih na parceli nekadašnje svilane u Adžijinoj ulici, dokumentarne fotografije snimljene na istoj lokaciji netom nakon rušenja ostataka tvornice, i izabrane artefakte iz virtualnog fundusa Muzeja susjedstva. U kolažima, ali i ostalim detaljima postava izložbe, postalo je teško odredivo što je čemu pozadina, perspektiva se distorzirala s one ljudske na biljnu i šire-vremensku. Ciklusi su prestali biti jedan život, jedan događaj, jedno stoljeće, već dugo trajanje biljnoga svijeta kojemu možda i nije moguće odrediti početak i kraj. Živjeće ovaj korov — tako je to riječima sažeo Luka Bekavac u svojem "Divljem rastu", nastalom ovoga puta na poziv BLOK-a, svojevrsnom nastavku "Teraformiranja kvarta" koji istrazi podvrgava i samo ponovno otvaranje "Divljeg rasta", novu fazu kako Aninih kolaža tako i vlastitog teksta. Triptih tekstova "Najduža igra", "Šalabahteri, stare bilježnice" i "Uputa o postupku" koji čine "Divlji rast" detektivska su priča, a istovremeno i studija o kolažiranju prostora i vremena, srasla s kolažima Ane Kuzmanić na način da je teško odredivo što je čemu prethodilo:
Prije nego što uopće shvatim što je točno na isječenoj fotografiji – npr. obitelj Vidmar prelomljena ostacima konopljuše, izgradnja Društvenog doma Prečko izmiješana s indijskom jagodom, izgradnja Papagajki prekinuta lanilistom – pomislim: “to je moj život”, to je bio moj život, jer je tijelo prepoznalo tu teksturu, to zrno, te intenzitete boje (dominantnije nego u prvom postavu). Nisam bio tamo, ali sjećam se svega: dvorišta zarasla u korov; zidovi od čađave cigle; zapuštena igrališta; duboke sjene vlažnih podruma; neon i aluminij lokalnih birtija; zidine tvornica; tuđa tijela (ljudi i životinje) u igri, radu, borbi, počinku; blatne rijeke kao komunalni prostori; otvoreni prozori tuđih stanova; lepet opranog rublja na zajedničkim krovnim terasama; prazne parcele kao egzotična, tužna prerija; novogradnje kao pogrešne slike, loše vijesti. Sve to mogu napipati na sebi, kao tkiva koja su ostala prepletena sa mnom, makar danas bila odsutna ili mrtva: još uvijek žive tu negdje, u tragovima, u sjećanju tijela na taj periodni sustav koji smo dijelili. (L.B.)
Ana Kutleša
Luka Bekavac (Osijek, 1976.) objavio je romane Drenje (2011.), Viljevo (2013.), Policijski sat: slutnje, uspomene (2015.) i Urania (2022.), zbirku priča Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku: studije, ruševine (2017.) te teorijsku studiju Prema singularnosti: Derrida i književni tekst (2015.). Radi na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ana Kuzmanić (Split, 1980.) multimedijalna je umjetnica, autorica projekata Divlji rast (BLOK / Nova BAZA, 2022.), Glasnije! Govori glasnije! (Galerija Miroslav Kraljević, 2018.), Ovo nije kutija (Galerija Prozori, 2017.), Promjena s klupe (BLOK, 2017.), Ti si malen, ja sam velik! (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.) i drugih. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je Nagrade Radoslav Putar za 2018. godinu. Jedna je od osnivačica i članica međunarodnog kolektiva Eastern Surf. Kao docentica predaje na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu.
Knjiga se po cijeni od 10 EUR može kupiti narudžbom na blok@blok.hr.
izdavač: BLOK
autori: Ana Kuzmanić i Luka Bekavac
urednica izdanja i biblioteke: Ana Kutleša
dizajn i prijelom: Hrvoje Živčić i Zoran Đukić
prijevod: Brian Daniel Willems
lektura: Jana Pamuković (hrvatski), Jelena Primorac (engleski)
prijevod legendi uz kolaže: Dunja Bakić
Izdavanje knjige "Divlji rast" i Biblioteku MST financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu i civilno društvo. Godišnji program BLOK-a u 2024. podržava Zaklada "Kultura nova".