Trešnjevačka kronologija

1900.

Na Savskoj cesti 78b, osnovano poduzeće „Hrvatska industrija za strojno pletivo od žice Šandor Hajoš“

1901.

Završena gradnja uskotračne željeznice Zagreb – Samobor. Samoborski kolodvor nalazio se u današnjoj Adžijinoj ulici.

1903.

Veliki štrajk u tvornici namještaja Bothe i Ehrmann, poznatoj diljem Austro-Ugarske Monarhije. Bio je to, dotad, najduži štrajk u povijesti radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji

1903.

Štrajk radnica u praonici rublja na Savskoj cesti koje traže skraćivanje radnog dana s 11 na 10 sati.

1907.

U pogon stavljena Gradska električna centrala, izgrađena na zemljištu vodovodnog crpilišta na Trešnjevci. Za vrijeme gradnje dolazi do štrajka 80 zidara koji se uspijevaju izboriti za veću plaću.

1907.

Osnovan Gradski zavod za zapošljavanje radnika

1908.

Štrajk litografa u „Tvornici Rožankovski i drug d.d.“. Godinu kasnije, litografi su izborili osmosatni radni dan, kao jedni od prvih u Zagrebu.

1910.

Tvornica Bothe i Ehrmann seli se iz Ilice 45 na Savsku cestu 25.

1911.

Generalni štrajk solidarnosti s pilanskim radnicima u Črnomercu.

1912.

Na Savskoj cesti izgrađena zgrada „Tvornice Rožankovski i drug d.d.“, osnovane 1898. Ispočetka kamenotiskara, kasnije se bavila tiskanjem knjiga i proizvodnjom krovne ljepenke.

1918.

Proslava prvog maja pod parolom „Za svjetski mir i samoopredjeljenje naroda“. Na prvomajskoj skupštini u kinu Metropol sudjeluje čak 5000 radnika koji traže uvođenje osmosatnog radnog dana.

1919.

Veliki štrajk tramvajskih radnika okončan nagodbom nakon četiri mjeseca borbe.

1921.

Otvorena tvornica robe iz utisnutog papira „Narcissus“ na Novoj cesti

1921.

Osnovano poduzeće „Jugoslavensko Siemens d.d.“ kao podružnica istoimene njemačke firme. 1925. izgrađena je Siemensova radionica na Trešnjevci, na mjestu gdje će kasnije nastati tvornica „Rade Končar“.

1921.

Na Horvaćanskoj cesti otvorena tvornica dugmadi, rožnih i metalnih proizvoda Butonia d.d.

1923.

U poplavi stradao najveći dio južne Trešnjevke

1923.

Osnovan veslački klub „Trešnjevka“ (tada pod imenom „Gusar“) na Savskoj cesti 183

1925.

Otvaranje gradskog kupališta na Savi

1926.

Osnovan HŠK Panonija što označava početak igranja nogometa na Trešnjevci. Klub će tri godine kasnije promijeniti ime u HŠK Trešnjevka

1926.

Zagrebački velesajam preseljen na Savsku cestu (na područje današnjeg Studentskog centra)

1927.

Gradsko zastupstvo odobrava otvaranje ljekarne na Knežiji, prve ljekarne na području Trešnjevke

1928.

Otvorena tvornica „V. Bizjak i drug, tvornica keksa i dvopeka“ na adresi Savska cesta 20

1928.

Veliki štrajk u tvornici „Bizjak“

1928.

Radničke demonstracije na Trešnjevci povodom godišnjice Oktobarske revolucije

1929.

Sagrađen nadvožnjak preko Savske ceste kod Horvaćanske ceste

1929-1930.

Izgradnja naselja za invalide i izbjeglice iz Istre i Rijeke (omeđeno Selskom, Vepreničkom i Mošćeničkom ulicom)

1930.

Sagrađen nadvožnjak preko Savske ceste kod Jukićeve i Crnatkove ulice

1930.

Otvorena trešnjevačka tržnica

1931.

U okviru Sportskog društva Trešnjevka osnovana biciklistička sekcija

1932.

Otvorena osnovna škola Augusta Šenoe na Selskoj cesti

1932.

Na Selskoj cesti izgrađen novi zdenac

1932.

Na inicijativu Augusta Cesarca pokrenut list „Glas Trešnjevke, tjednik za komunalna, socijalna i kulturna pitanja zapadne periferije“

1935.

Sagrađen nadvožnjak preko Savske ceste kod Koturaške ulice. Savska cesta dobiva svoj današnji oblik

1935.

Sagrađena nova školska zgrada na križanju Koturaške i Savske ceste

1936.

Završena izgradnja tramvajske pruge kroz Tratinsku i Ozaljsku ulicu te tramvajskog spremišta na Ljubljanici

1936.

Veliki štrajk radnika zaposlenih u gradskim službama prisilio gradonačelnika Rudolfa Erbera na ostavku

1936.

Izgradnja javnog gradskog kupališta na Selskoj cesti

1938.

Veliki štrajk radnika „Siemensa“ u kojemu sudjeluje i istaknuti komunist Rade Končar

1939.

Otvaranje novog željezničkog mosta preko Save

1940.

Komunisti organiziraju velike prvomajske demonstracije diljem grada. Na Trešnjevci dolazi do žestokog sukoba s policijom.

1940.

Na Trešnjevci organiziran prosvjed zbog loše kvalitete kruha. U sukobu s policijom ranjeno nekoliko ljudi.

1941.

Velike demonstracije u Zagrebu povodom pristupanja Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu. Uz Trnje, glavni centar demonstracija bila je Trešnjevka

1941.

U jesen dolazi do intenziviranja policijskog terora s ciljem gušenja otpora ustaškim vlastima. Nakon ubojstva ustaškog doušnika Majerholda, na Trešnjevci uhapšeno 70-ak omladinaca

1942.

U diverziji na Selskoj cesti zapaljeno skladište benzina njemačke vojske, u kojemu je uništeno 60.000 kilograma benzina

1942.

Formiranje prvih Narodnooslobodilačkih odbora (NOO) u Zagrebu kao nositelja nove narodne vlasti. Na području Trešnjevke osnivaju se tri NOO-a

1943.

S mjesta u blizini Zapadnog kolodvora za Auschwitz otpremljena grupa od oko 1200 zagrebačkih Židova.

1944.

U kući sestara Benel na Trešnjevci počinje funkcionirati radio stanica kojom je jako olakšan prijenos informacija iz grada i u grad

1945.

Oslobođenje Zagreba od fašističke okupacije. Jedna od triju skupina partizana koje prve ulaze u grad, dolazi preko dvaju savskih mostova (kolnog i željezničkog) te nastavlja Savskom cestom prema gradu.

1945.

14. svibnja održana prva nogometna utakmica u oslobođenom Zagrebu na igralištu Concordije u Kranjčevićevoj ulici između reprezentacija Prve i Druge armije

1945.

Na izborima za Ustavotvornu skupštinu, na biračkom mjestu na Trešnjevci izabrani su Josip Broz Tito i Vladimir Bakarić

1945.

Otvorena prva ambulanta na području Trešnjevke i dispanzer za tuberkulozu

1946.

Probijena Magazinska cesta u sklopu „prvomajskog takmičenja“

1946.

Osnovana knjižnica „Trešnjevka“, prva na području kvarta

1946.

Vlada NR Hrvatske donosi odluku o osnivanju „Tvornice metalnog namještaja i dječjih kolica Zagreb“, kasnije nazvane „Jadran“

1947.

Izgrađen Dom pionira Trešnjevke u Nehajskoj ulici

1948.

S radom počela Osnovna škola Ljubljanica

1948.

Osnovana Tvornica vatrogasnih aparata i automatskih instalacija „Pastor“

1948.

Osnovana tvornica električnih dizala „Radnik“

1948.

Izgrađen sindikalni dom kulture „Jakša Dugandžić“ u Končarevoj ulici

1948.

Otvorena prva velika čitaonica u Končarevoj ulici

1949.

Osnovana tvornica Kamensko, jedna od najznačajnijih tekstilnih firmi u Jugoslaviji

1949.

Osnovana tvornica telefonskih uređaja „Nikola Tesla“

1949.

Završena nova zgrada Međunarodnog zagrebačkog velesajma na Savskoj cesti (današnji Tehnički muzej)

1950.

„Rade Končar“, ZET i štamparija „Ognjen Prica“ postaju prva trešnjevačka poduzeća u kojima je uvedeno samoupravljanje izabiranjem radničkih savjeta

1950.

Tvornica keksa Bizjak pripojena Krašu koji je osnovan tri godine ranije fuzijom triju poduzeća: Mirim, Grič i Union

1950.

Osnovana knjižnica Ljubljanica

1951.

Otvoren Dom kulture „Maksim Gorki“

1953.

Postavljanje kanalizacije i opskrbe pitkom vodom na najvećem dijelu Trešnjevke

1954.

Početak rada Narodnog sveučilišta, osnovanog na inicijativu Socijalističkog saveza radnog naroda Trešnjevke

1954.

U domu Maksim Gorki osnovano Pionirsko amatersko kazalište, kasnije poznato pod nazivom Pionirsko kazalište Trešnjevka – Centar za estetski odgoj mladih

1955.

Osnovana tvornica ženskog i dječjeg rublja „Vesna“

1955.

Sovjetski vođa Nikita Hruščov, prilikom posjeta Zagrebu dolazi u tvornicu „Rade Končar“ gdje se susreće s predstavnicima tamošnjeg radničkog savjeta

1955.

Osnovana tvornica montažnih kuća „Jugomont“

1955.

S radom počinje prva gimnazija na Trešnjevci, na Savskoj cesti

1958.

Izgrađeno Zimsko plivalište Mladost, prvi natkriveni bazen u Jugoslaviji

1959.

Stari Samoborček zamijenjen novim, tzv. srebrnom strijelom, jednim od prvih vlakova izgrađenih od aluminija.

1960.

Otvorena robna kuća NAMA na današnjem Trešnjevačkom trgu

1962.

Završena izgradnja studentskog doma Stjepan Radić, poznatog pod imenom “Sava”

1963.

Donesen plan izgradnje sportsko-rekreacijskog centra na Jarunu

1963.

Stara električna centrala na Trešnjevci prenamijenjena u toplanu koja sve do danas grije zapadni dio grada

1963.

Otvoren Tehnički muzej na adresi Savska cesta 18, gdje se ranije nalazio Zagrebački velesajam

1963.

Osnovan folklorni ansambl „Koleda“

1964.

U velikoj poplavi potopljen najveći dio područja Trešnjevke

1964.

Otvorena Osnovna škola Voltino koja je od 1972. do 1991. nosila ime Rade Končara

1966.

Tvornica dječje obuće Zagreb preseljena na Trešnjevku

1969.

Osnovano Malo kazalište Trešnjevka (od 1986. Trešnja)

1970.

Otvorena sportska dvorana Trešnjevka, poznata pod imenom „Kutija šibica“

1972.

Izgrađen hotel „Laguna“

1973.

Otvoren Dom sportova

1975.

Otvoren hotel Intercontinental (današnji Westin), kao prvi zagrebački hotel koji je pripadao nekom svjetskom hotelskom lancu

1975.

Završena izgradnja nebodera u Ulici braće Domany, najpoznatijeg arhitektonskog simbola kvarta Srednjaci

1978.

Završena izgradnja Ljubljanske avenije (danas Zagrebačka avenija) od Savske ceste do Slavenskoga ulice

1978.

Dovršena izgradnja Društvenog doma „Trešnjevka”, današnjeg “Centra za kulturu Trešnjevka”

1979.

Obustavljeno prometovanje „samoborčeka“, uskotračnog vlaka koji je vozio od Samoborskog kolodvora u ulici Kate Dumbović (danas Božidara Adžije) do Samobora

1979.

Prvi tramvaj prelazi Savu preko mosta Mladosti

1980.

Košarkašice Montinga osvajaju kup Kup Lilian Ronchetti što je najveći međunarodni uspjeh zagrebačke ženske košarke

1981.

Izgrađen Jadranski most, u produžetku Savske ceste

1985.

Košarkaši Cibone osvajaju Kup europskih prvaka, a isti uspjeh ponavljaju i godinu kasnije. Domaće utakmice Cibona u to vrijeme igra u Domu sportova

1987.

U Zagrebu je održana Univerzijada. Veliki dio sportskih natjecanja održavao se na području Trešnjevke (na “Jarunu”, plivalištu “Mladost” i u “Domu sportova”)

1987.

Otvoren Sportski centar Cibona, današnji Košarkaški centar Dražen Petrović u koji se seli košarkaški klub Cibona koja je dotad domaće utakmice igrala u Domu sportova

1990.

Niz mitinga i štrajkova u tvornici Rade Končar. Iste godine firma firma je transformirana u dioničko društvo, te mijenja ime u Končar elektroindustrija

1991.

Broj radnika u tvornici Končar smanjen za gotovo deset tisuća

1993.

Nakon izdvajanja i privatizacije Končarevog hotela za radnike “Sahara”, započinje agonija tamošnjih stanara, bivših i aktualnih radnika Končara, koji otada do danas žive pod stalnom prijetnjom deložacije

1995.

Švedska tvrtka Ericsson postaje većinski vlasnik “Tesle” te firma mijenja ime u Ericsson Nikola Tesla

1999.

Obustavljena proizvodnja u tvornici tekstila “Suvremena žena”. Četiri godine kasnije ugašen je i najveći div konfekcijske industrije na Trešnjevci, tvornica Vesna