Program

U tri trešnjevačka dječja vrtića postavili smo plakate koji bilježe njihovu povijest i životne priče narodnih heroina čija su imena nekada nosili.

Akcija želi podsjetiti na industrijsku prošlost Trešnjevke i očuvati društveno sjećanje na tvornice koje su zapošljavale velik broj stanovnika kvarta i čiji su proizvodi bili poznati u cijeloj Jugoslaviji i šire.

Na prostoru grada Zagreba tijekom socijalističke Jugoslavije podignuto je više od 423 spomen-obilježja posvećenima ličnostima, događajima, mjestima i djelovanjima Narodnooslobodilačke borbe. Od toga, na prostoru Trešnjevke bilo je postavljeno čak 47 spomen-obilježja, od čega 8 spomenika, 23 spomen-ploče i 16 poprsja. Do danas je sačuvano i u javnom prostoru Trešnjevke prisutno tek 13, ako ne i manje.

Povijest ne čine samo spomenici, građevine i istaknute muške ličnosti, već i manje ili više nevidljivi ženski rad – od radnica, migrantkinja i seljakinja do odgajateljica, obrtnica i antifašistkinja. Ovo istraživanje je još jedan korak prema osvještavanju i povećanju vidljivosti ženske prisutnosti i djelovanja u javnom prostoru, u nadi da će potaknuti na drugačije promatranje i razumijevanje javnog prostora.

Počeci industrijalizacije Trešnjevke vezani su uz Savsku cestu, istočnu administrativnu granicu Trešnjevke, koja povezuje rijeku Savu i središte Zagreba (Donji grad). Prve tvornice u Savskoj pokrenute su 70-ih godina 19. stoljeća. Od tada pa do početka 2. svjetskog rata u Savskoj cestu djelovalo je 20-ak većih i manjih tvorničkih postrojenja.

Migrantska Trešnjevka donosi neke od važnih točaka za migrantsku povijest Trešnjevke.