Program

U ovoj virtualnoj šetnji obilazimo trešnjevačku sportsku infrastrukturu iz drugačije perspektive: ne samo da iz zaborava izvlačimo važna imena ženskog sporta, već i skrećemo pozornost na manje poznate sportove, nevidljivi rad u pozadini sportskih uspjeha i na važnost amaterskog i široko dostupnog sporta.

Na radionici se kroz pet susreta istraživala “ljekovitost papira”, radeći na kratkim proznim formama, poeziji i tehnici kolaža, a polazište su bili uvjeti rada sudionica, radnika/ca s kojima se susreću, kao i iskustvo radničke prošlosti sačuvano u virtualnom fundusu.

Polazeći od trešnjevačkih uličica u kojima se još uvijek nalaze ostaci slamovske izgradnje i „nezdravih stanova”, vraćamo se u vrijeme u kojem je Trešnjevka bila sinonim za radničku periferiju i ključna bojišnica u borbi protiv tuberkuloze.

Izložba Marka Tadića u Novoj BAZI (Nova cesta 66) predstavlja animirani film i seriju crteža nastalih na temelju istraživanja građe iz virtualnog fundusa, a prati je likovna radionica za djecu.

U seriji kolaža kojom zaokružuje prvi dio svojeg istraživanja, Ana Kuzmanić biljke, sprešane i sasušene, preusmjerava iz daljnje botaničke obrade i vraća na Trešnjevku, u fragmente kvartovskih sjećanja, kako bi ondje dobile novi život i dalje rasle prema završnoj fazi projekta u 2022.

Ovogodišnje izdanje Radio BAZE naglašava da postoji glazba i izvan estradnih i mainstream okvira, postoje glazbenici koji koračaju mukotrpnim putem sviranja pred publikom. Ne biraju prostore, a iza njih su godine sviranja za simbolične ili gotovo nikakve honorare. Na programu je troje izvođača koji njeguju baštinsku i etničku karakteristiku glazbe, kao što Trešnjevka godinama njeguje svoju kulturnu raznolikost. Snimku poslušajte online!

U tri trešnjevačka dječja vrtića postavili smo plakate koji bilježe njihovu povijest i životne priče narodnih heroina čija su imena nekada nosili.

Akcija želi podsjetiti na industrijsku prošlost Trešnjevke i očuvati društveno sjećanje na tvornice koje su zapošljavale velik broj stanovnika kvarta i čiji su proizvodi bili poznati u cijeloj Jugoslaviji i šire.

Na prostoru grada Zagreba tijekom socijalističke Jugoslavije podignuto je više od 423 spomen-obilježja posvećenima ličnostima, događajima, mjestima i djelovanjima Narodnooslobodilačke borbe. Od toga, na prostoru Trešnjevke bilo je postavljeno čak 47 spomen-obilježja, od čega 8 spomenika, 23 spomen-ploče i 16 poprsja. Do danas je sačuvano i u javnom prostoru Trešnjevke prisutno tek 13, ako ne i manje.

Povijest ne čine samo spomenici, građevine i istaknute muške ličnosti, već i manje ili više nevidljivi ženski rad – od radnica, migrantkinja i seljakinja do odgajateljica, obrtnica i antifašistkinja. Ovo istraživanje je još jedan korak prema osvještavanju i povećanju vidljivosti ženske prisutnosti i djelovanja u javnom prostoru, u nadi da će potaknuti na drugačije promatranje i razumijevanje javnog prostora.

Počeci industrijalizacije Trešnjevke vezani su uz Savsku cestu, istočnu administrativnu granicu Trešnjevke, koja povezuje rijeku Savu i središte Zagreba (Donji grad). Prve tvornice u Savskoj pokrenute su 70-ih godina 19. stoljeća. Od tada pa do početka 2. svjetskog rata u Savskoj cestu djelovalo je 20-ak većih i manjih tvorničkih postrojenja.

Migrantska Trešnjevka donosi neke od važnih točaka za migrantsku povijest Trešnjevke.