Naselje Prve hrvatske štedionice

Naselje Prve hrvatske štedionice nalazi se istočno od Selske, sjeverno od Ozaljske i južno od pruge samoborske željeznice, a izvedeno je po planovima izrađenim 1934. godine. Iako je izgradnja počela godinu dana kasnije, veći dio naselja izgrađen je nakon Drugog svjetskog rata. Zemljište je 30-ih godina bilo u vlasništvu Prve hrvatske štedionice, od čega i dolazi naziv naselja. Štedionica je nakon Prvog svjetskog rata svojim štedišama kreditirala ili nadoknađivala vrijednost parcelama na tom zemljištu. [1]

‍Naselje je zamišljeno i organizirano kao veća radnička stambena četvrt, a prostire se na desetak ulica. Planski oblikovano naselje s kućama u nizu, premda gusto izgrađen prostor, usmjereno je na svoje stanare. Naglasak je na funkcionalnosti, ugodnom i zdravom individualnom stanovanju na vlastitom zemljištu. Ove kuće u nizu "prelazni su tip između gradskog bloka i obiteljske kuće s vrtom. To je mala ugrađena kuća s dvorištem, obiteljska ili s nekoliko stanova".

‍Zanimljivost koja je omogućila doseljavanje širim slojevima je upravo način planiranja gradnje. Naselje koje ima tri tipa obiteljskih kuća, arhitekt Zdenko Strižić osmislio je i u skladu s postojećim sustavom olakšica, odnosno "oslanjao se na olakšice za male stanove i posebne propise ministarstva građevinarstva".


Promišljanje i osiguravanje priuštivijeg stanovanja u ovom naselju, omogućilo je doseljavanje brojnih radničkih obitelji. Uz element osiguravanja vlastitog ugodnog mjesta za život, u naselju se naglasak stavlja i na elemente javnog. U vrijeme izgradnje bio je primjer moderne, humane i planske izgradnje namijenjene srednjem sloju građana, vodeći računa o javnom prostoru, zelenilu i parkovima. U jugoistočnom dijelu naselja 1940. je uređen park s dječjim igralištem i bazenom. Cijeli se park se smatrao prototipom društvenog parka za najšire slojeve građanstva. Također, promet je organiziran tako da se s okolnih ulica slijeva u široke ulice koje presijecaju naselje, dok su ulice unutar samog naselja "sačuvane" za stanare.


[1]"Naselje prve hrvatske štedionice - opširnije", Mapiranje Trešnjevke

[2]Radovčić Mahečič, D.; "Socijalno stanovanje međuratnog zagreba", U: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Sv. 2, Br. 17, Zagreb, 1993., Str. 144–155.

[3]Ibid.

[4]Ibid.

[5] Mlinar I., Trošić, M., "Parkovi zagrebačkih stambenih naselja izgrađenih između dva svjetska rata", U: Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Sv. 12, Br. 1(27), Zagreb, 2004., Str: 31–44.

Popis: