Ova zimzelena biljka penje se i puže uz zidove ili stabla, najčešće na zapuštenim mjestima. Ponekad se sadi i kao ukrasna biljka, u vrtovima, perivojima, na grobljima. Otporna je na gradska onečišćenja. S dijelova  zapadne Europe proširila se kroz cijelu Europu i zapadnu Aziju te dalje u svijet. U Americi se smatra invazivnom vrstom. Može doživjeti i do tisuću godina starosti. Bršljan se može popeti u krošnje mladih ili malih stabala u takvoj gustoći da stabla padaju od težine. U svom zrelom obliku, gusti bršljan može uništiti stanište za autohtone divlje životinje te prekriti velike dijelove površine na kojoj se druge biljke ne mogu razviti. U mnogim se kulturama veže se uz simboliku besmrtnosti. Bršljan izražava trajnost biljnog svijeta, moć prirode da se sama obnavlja i rađa. Vijenac bršljana ukrašava grčkog boga Dioniza, božanstvo koje karakterizira povezanost sa svijetom vegetacije. Ubijanje Dioniza i njegovo ponovno rađanje simbolizira plodnost i stalno obnavljanje prirode. Kao nosilac ideje o neprestanoj regeneraciji, ovo božanstvo povezano je s moćima zemljine utrobe i izravno je povezano s podzemnim svijetom i zagrobnim životom, igrajući ulogu medijatora između svijeta ljudi i podzemnog carstva mrtvih.

Izvori za daljnje čitanje:

https://www.plantea.com.hr/brsljan/

https://www.vijesti.me/zabava/252360/brsljan-zastita-i-vjernost

Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografije iz unutarnjeg dvorišta u Kučerinoj ulici.